fbpx
4.2 C
Zagreb
Srijeda, 13 siječnja, 2021

Sad imamo dvije mogućnosti – koju ćemo odabrati? Izbor će odrediti sudbinu svijeta…

Pročitajte još:

Rizici i nuspojave cjepiva protiv korone: Koje reakcije na cjepivo su normalne, a koje su ipak zabrinjavajuće?

Jesu li cjepiva, koja su brzo razvijena, zaista sigurna? S kojim normalnim reakcijama na cijepljenje moram računati? Koje nuspojave...

Biskup Košić na misi: ‘Potres je teško predvidljiv, ne možemo se protiv njega boriti kao protiv komunista ili Srba’

Potres je teško predvidiv, ne možemo se protiv njega boriti kao protiv Turaka, komunista ili Srba. On je podmukao...

POMOĆ DRŽAVE: Dodijelila novac za koncerte estradnjaka, za neke izdvojeno i po 300 tisuća kuna

Petar Grašo, Gibonni, Prljavo kazalište, Parni valjak i Tony Cetinski dobili su najveće novčane potpore u sklopu natječaja pod nazivom 'Jer...

Hrvoje Klasić objašnjava kako je svijet reagirao nakon dvaju velikih ratova prošlog stoljeća i pita se kako ćemo reagirati nakon što završi pandemija koronavirusa – hoćemo li zajedno početi graditi društvo solidarnosti i tolerancije ili ćemo ponovno tražiti vizionare čije ideje za ostatak društva često završe kao distopija
Kriza 1, scenarij 1

pjimage 6 1

Prvi svjetski rat razorio je Europu. Oko 20 milijuna vojnika i civila izgubilo je život. Milijuni ljudi doživjeli su neki oblik ranjavanja ili sakaćenja. Daleko više ih je doživjelo osjećaj gladi. Uništeni su milijuni stambenih i poslovnih objekata. I kao da sve to nije bilo dovoljno pa su se u proljeće 1918. pojavili prvi od uskoro gotovo 100 milijuna smrtnih slučajeva uzrokovanih epidemijom španjolske gripe. Nažalost, završetak rata nije označio i kraj krize.

Europa je ušla u novo razdoblje političke, ekonomske i društvene nestabilnosti. Umjesto mira, solidarnosti i prosperiteta dolazi do porasta nacionalizma, mržnje i neravnopravnosti. Umjesto okretanja novom, život se nastavio po starom. Siromašni prije rata, nakon njega su često postajali još siromašniji. Kao što su i prijeratni bogataši nakon rata nerijetko postajali još bogatiji. Nedostupnost obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog sustava većini građana samo je naglasila ionako izražene klasne razlike.

Osim toga, iako je baš imperijalizam bio glavni razlog Velikog rata razdoblje mira započet će upravo teritorijalnim sporovima i aspiracijama. Nepovjerenje građana u vlastitu državu i državne institucije prerast će u generalno nepovjerenje u demokraciju i parlamentarni sustav vlasti. Kapitalizam bez kontrole, i njegove posljedice u vidu hiperinflacije, propadanja poduzetnika i masovnih otpuštanja radnika, samo će pojačati osjećaj nemoći pojedinca. U dva poslijeratna desetljeća Europljani ne samo što nisu pokazali da su na pogreškama iz prošlosti nešto naučili, nego su ih odlučili i ponoviti. Ovaj put na još drastičniji način.

Kriza 2, scenarij 2

Drugi svjetski rat bio je po svemu razorniji od Prvog. Zbog posljedica rata život je izgubilo gotovo 40 milijuna Europljana. Deseci milijuna ljudi ostali su bez krova nad glavom. Materijalna šteta bila je neusporediva s bilo kojom kataklizmom u povijesti. Teško je izdvojiti gradove u Europi koji nisu doživjeli neki oblik razaranja, ali je lako nabrojiti one koji su tijekom rata bili razoreni do neprepoznatljivosti. Samo u Sovjetskom Savezu uništeno je 1700 gradova i 70 tisuća sela, 32 tisuće tvornica i 60 tisuća kilometara željezničkih pruga; u Jugoslaviji je uništeno 60 posto svih cesta, 50 posto stočnog fonda i 75 posto mostova, a u Grčkoj dvije trećine trgovačke flote i jedna trećina šuma. Većina država, uključujući i one najbogatije, poput Velike Britanije i Francuske, naći će se završetkom rata pred bankrotom.

Pa ipak, unatoč nezapamćenoj političkoj, ekonomskoj i društvenoj krizi, stvari su brže od očekivanog krenule nabolje. Razlog je ponajprije ležao u konsenzusu svih aktera u društvu da povratak na staro nije opcija. Temelji uspješne izgradnje novog svijeta postavljeni su pred sam kraj rata na konferenciji u američkom Breton Woodsu. Osnivanjem institucija poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke predstavnici 44 zemlje odlučili su uspostaviti kontrolu nad međunarodnom trgovinom i financijama. Cilj je bio spriječiti ponavljanje pogrešaka (kapitalističke ekonomije) iz predratnog razdoblja. Formula koja će, kako piše Ian Kershaw, “dovesti do neviđenog prosperiteta i sljedećih tridesetak godina jamčiti političku stabilnost Zapadne Europe”, pronađena je u tzv. socijalnoj tržišnoj ekonomiji, tj. spoju ekonomskog liberalizma i demokratskog socijalizma.

Umjesto “nevidljive ruke” tržišta jamac oporavka i napretka postala je država. Za razliku od situacije nakon 1918. i nemiješanja države u ispravljanje društvenih nepravdi, nakon 1945. upravo će država svojim intervencijama omogućiti rast zapošljavanja, te dostupnost zdravstvene, socijalne zaštite i obrazovanja svim građanima. Iako se Zapadna Europa počela ekonomski oporavljati i prije Marshallova plana, uz pomoć te više milijardi dolara vrijedne investicije SAD-a oporavak je dodatno olakšan i ubrzan.

Jak vjetar u leđa izgradnji “države blagostanja” bio je i osjećaj sigurnosti svih njezinih građana uvjetovan prije svega pomirbom, a zatim i bliskom suradnjom donedavnih zakletih neprijatelja poput Njemačke, Velike Britanije, Francuske i Italije. Premda su snosile odgovornost za brojne ratove u europskoj povijesti, uključujući i Prvi i Drugi svjetski rat, svega pet godina nakon potonjeg novi vojni sukob u kojem bi na različitim stranama sudjelovale spomenute države bilo je teško i zamisliti. Za uspjeh na političkom, ekonomskom i društvenom planu bile su potrebne radikalne reforme ili, točnije, stručnjaci koji su ih znali osmisliti i državnici koji su ih se usudili provesti.

Kriza 3, scenarij ?

U travnju 2020. Europa je usred nove krize. Kao što nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti kada i kako će završiti, još manje se itko usudi predvidjeti scenarij oporavka. I dok budućnost ostaje neizvjesna iskustva iz prošlosti mogla bi (ponovo) biti dragocjena. A prošlost nas uči da po završetku krize možemo odmahnuti rukom i nastaviti po starom, ili na izazove odgovoriti dobro osmišljenim i sveobuhvatnim politikama koje će suštinski utjecati na međuljudske i međudržavne odnose.

Drugim riječima, možemo još više zaoštriti nacionalističku retoriku i u drugima tražiti neprijatelje, nastaviti s naoružavanjem i uništavanjem prirode, birati da nas vode ljudi s diktatorskim ambicijama, medije pretvoriti u izvor dezinformacija, a teoretičare zavjera proglasiti relevantnim stručnjacima. Naravno, možemo početi graditi i društvo u kojem ćemo se međusobno manje natjecati, a više surađivati, u kojem ćemo empatiju i solidarnost pretpostaviti bezosjećajnosti i pohlepi, u kojem ćemo više novca izdvajati za obrazovanje i znanost, u kojem ćemo djecu učiti da prihvaćaju različitosti, poštuju zakone i cijene znanje, društvo u kojem političari neće vladati, nego služiti onima koji su ih izabrali.

Hoćemo li iz postojeće krize izaći nekim već viđenim scenarijem? Ili je pak došlo vrijeme za potpuno nove vizionare. Koje bi ipak trebalo držati na oku. Jer, kako nam povijest pokazuje, ono što je za neke vizionare utopija za ostatak društva može postati distopija.

Najnovije vijesti:

Reakcija Nine Badrić nakon pomoći glazbenoj industriji: Najbolje bi bilo da se ukine i ugasi glazba

Glazbenici od spomenutog natječaja neće dobiti ništa, niti jednu lipu. Ta sredstva su namijenjena organizaciji koncerata i pokrivanju produkcijskih...

BIZARNO: Djevojka u Zagrebu šetala mladića na uzici usred trgovačkog centra

Šokirani prolaznici su se zapitali i da li je u pitanju nekakav 'prank' ili oklada... Snimka iz Zagreba na kojoj djevojka šeta trgovačkim centrom i...

Božinović: Donesene nove mjere na granicama, evo što se mijenja

U posljednja 24 sata zabilježeno je 1135 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2, a ukupno je aktivno 5300 slučajeva, izvijestio je Nacionalni stožer civilne zaštite....

Milanović u Petrinji nazdravio rakijom s volonterima: ‘Ljudi, hvala vam na svemu‘

Predsjednik Zoran Milanović jutros je u Petrinji posjetio kuhare volontere i vatrogasce te s njima kratko popričao U Petrinji je predsjednik Zoran Milanović obišao kuhare...

Liječnica iz Bjelovara se cijepila i završila na Rebru: ‘Imala je reakciju, ali to vjerojatno nije uzrok problema’

Mlada liječnica iz Bjelovara imala je alergijsku reakciju na ubod, a onda je dobila neurološke smetnje. Na liječenju je u KBC-u Zagreb Potvrđujem navod iz...

Vrijeme:

Zagreb
blaga naoblaka
4.2 ° C
4.4 °
4 °
65 %
1.5kmh
20 %
Sri
3 °
Čet
4 °
Pet
3 °
Sub
1 °
Ned
1 °

Tečajna lista:

HRK - Croatian Kuna
EUR
7,5836
USD
6,2340
GBP
8,5320
CHF
7,0200

Pročitajte još:

Popularno:

Nitko to nije očekivao! Severina objavila fotku s Igorom, evo što mu je poručila

Severina je podijelila fotografiju na kojoj ona i suprug poziraju sretni i nasmiješeni Pjevačica Severina Kojić nakon dugo vremena objavila je na društvenim mrežama zajedničku...

Obitelj Jurković iz Gline peti dan živi na otvorenom: Imam šestero djece i trebam pomoć

Građani Gline apeliraju da se javno objave kriteriji za dodjelu kontejnera jer se već javljaju sumnje da će bolje proći oni koji – imaju...

Nijemci u strahu: Tko nije cijepljen neće moći u kino, restoran i zrakoplov?

Hoće li necijepljenima biti zabranjen ulaz u kino ili restorane? Njemačka raspravlja o mogućim privilegijama i zabranama, što otvara niz pitanja U njemačkim medijima i...

Loše vijesti za vozače: Opet poskupjelo gorivo u Hrvatskoj, jedna skupina je prošla najgore

Spremnik od 50 litara benzina od ponoći je u prosjeku skuplji za dvije kune Utorkom se u Hrvatskoj mijenja cijena goriva, a od ponoći je...